
Zakoračili smo kalendarski u zimu i verujemo da za decu nema veće radosti od snega. Mi odrasli malo manje se istom radujemo, zbog poteškoća u saobraćaju, ali ono dete u nama takođe voli sneg. Sankanje, grudvanje, skijanje, klizanje – sve su to zdrave aktivnosti na snegu, a pravljenje Sneška Belića posebna je radost za sve članove porodice.
Ukoliko ste tokom svog odrastanja napravili dovoljno snežnih čovečuljaka, nećete imati poteškoća da svoje umeće prenesete vašoj deci. Naravno potreban mu je šešir, neka lepa i stara šerpa, nosić od šargarepe, oči od dugmadi ili komadića drveta, usne od tankih grančica, metla malo veća grana i dugmad na stomaku od čega god stignete da ih napravite, mogu biti i različitih boja.

Ne postoji Sneško Belić koji ne izmami osmeh svakom prolazniku, stoga ne štedite truda u izradi istog. Obično se u Evropi pravi od tri velike kugle, dve veće koje su telo i manja koja je glava, dok su na istoku u obliku kupe sa glavom na vrhu. Dodatno ako imate i neko šalče prebacite mu oko vrata, da ne ozebe.
ČOVEK OD SNEGA
Božidar Timotijević
Kom je stalo i ko hoće
Da cvokoće od hladnoće?!
Ko je lud kad vetar duva
Da ga šiba jeza suva?!
Ima l nekog da se drzne
Da na mrazu strašnom mrzne?!
Kome treba još ta beda
Da se sledi sav od leda?!
Ko to voli i ko želi
Sav od snega da se beli?!
Ako nije neka greška
To je život Belić Sneška.

Da li ste znali da Sneško Belić ima dugu istoriju i da nosi sećanja na razne događaje iz daleke i bliže prošlosti? Prvi put se pominje u molitveniku iz 1380.godine Knjiga sati, a pretpostavlja sa da su snežne skulputre pravljene još pre 30.000 godina. U srednjem veku ljudi su pravili ljudske skulpture od snega, jer su koristili sneg kao besplatan materijal pao s neba da se umetnički izraze. Neke od njih su pravili i veliki umetnici poput Mikelanđela, koga je vladar Firence zamolio da izradi jednog u dvorištu njegove vile 1494.godine.
Tada su šetači obilazili i komentarisali skulputre, pa su u nekom trenutku snežnim skulpturama umetnici počeli da predstavljaju političare pred kojima su ljudi mogli da izraze i svoje negodovanje grudvajući iste. Na ovoj slici iz 19.veka vidimo kako žene grudvaju sneška-policajca.

Vremenom, kako su se pojavili jeftiniji materijali za umetničko izražavanje, sneg je postao manje interesantan odraslima, a Sneško je ostao nezaobilazan deo dečijeg sveta. Deca će uvek praviti Sneška Belića sa mnogo ljubavi i radosti, bez obzira na hladnoću.
Dobro je znati da je najbolji sneg za pravljenje Sneška dan nakon što je pao i da se od veštačkog snega ne može napraviti. Više o svim dogodovštinama Sneška Belića kroz vreme pronaći ćete u knjizi Bob Eckstena „Istorija Sneška“ koja je izdata 2007.godine, na žalost samo na engleskom ili na nekom drugom jeziku, jer kod nas nije prevedena.

I sve te priče i zanimljivosti o Snešku Beliću prenesite svojim mališanima, jer kroz igru se najbolje uči.
N.V., redakcija Mamino ćoše
Foto – dostupna arhiva sa interneta